Kip slobode jedan je od najpoznatijih simbola New Yorka, ali i čitavih Sjedinjenih Američkih Država koje su kroz povijest često prikazivana kao mjesto u kojem svatko može biti slobodan i slijediti svoj san. Štoviše, možemo reći da je ovo zapravo jedna od najpoznatijih svjetskih zanimljivosti.
Puno ime Kipa slobode je „Sloboda koja prosvjetljuje svijet“ što zapravo znači da naziv kipa nije Statue of Liberty kako ga većina zove već Liberty Enlightening the World.
28. listopada 1886. dopremljen je na otok Bedloe, koji je upravo zbog ovog slavnog kipa promijenio svoje ime u Liberty Island ili Otok Slobode.
Na svijetu ne postoji mnogo ljudi koje nije čulo ili ne zna za ovaj fantastičan spomenik, ali mnogima je ipak nepoznata činjenica da ovaj kip nije nastao u Americi niti je ideja za Kip slobode potekla iz te države.
Kip slobode je u stvari bio dar od Francuske i djelo je francuskih umjetnika i majstora kipara, a njegova je važnost potvrđena 1984. godine kada je spomenik uvršten na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine.
Vrijeme je da se upoznamo s ovim jedinstvenim kiparskim djelom i otkrijemo kako je postao važan dio američkog identiteta kroz 10 zanimljivosti koje će vas zaintrigirati.
1. Kip slobode je poklon od Francuske
Idejni autor ovog velikog projekta je francuski pjesnik, autor i aktivist Edouard de Laboulaye čija je glavna ideja za ovaj potez ležala u nadi da će Francuska ovim činom ojačati svoju vezu sa SAD-om. Također je htio naglasiti važnost ukidanja ropstva u Americi, nakon pobjede sjevernjaka u Američkom građanskom ratu, jer je i sam bio veliki protivnik robovlasništva.
Za dizajn kipa bio je zadužen slavni francuski kipar Frederic Auguste Bartholdi koji je bio poznat po svojim odličnim idejnim rješenjima. Oko sebe je okupio mnoge poznate izvođače koji su također bili dio tima koji je izgradio Eiffelov toranj u Parizu.
Osim njih, u izradi kipa je svoje prste imao i vrlo poznati Gustave Eiffel, autor Eiffelovog tornja, koji je izradio četiri željezna stupa čija je uloga da budu osovina okviru i da mu pružaju potporu.
Tu je i francuski arhitekt Eugène Viollet-le-Duc koji je odabrao vrstu bakra koja će se koristiti pri gradnji što je također vrlo važno.
S obzirom na veličinu kipa i zahtjevnost radova, na njemu je radilo mnogo ljudi, a da bi se postigao rezultat kipari su koristili više od 300 vrsta čekića.
Izrada kipa je počela već 1870. godine i taj je primjerak bio izrađen od terakote no nije bio funkcionalan pa se od njega odustalo. On se danas nalazi u gradu Lyonu u Francuskoj, u Muzeju lijepih umjetnosti.
2. Amerikanci nisu bili oduševljeni poklonom
Mnogi Amerikanci su bili protiv francuskog poklona. Neki su tvrdili da poklon iz Francuske iza sebe nosi nekakvu obavezu, drugi su bili ljuti jer je kip slobode stigao u dijelovima koje su oni sami morali sastavljati, te da nije u redu da se od njih traži da sami naprave postolje za njega.
U obranu kipa stao je Joseph Pulitzer, američki političar podrijetlom iz Mađarske, koji je bio poznat po borbi protiv korupcije i koji je inzistirao da kip ostane u Americi i postavi kao znak američke demokracije.
Pulitzer se angažirao oko projekta i potaknuo Njujorčane na skupljanje donacija pomoću kojih bi se izradilo postolje za ovaj veličanstveni kip. Donatora je na kraju bilo preko 120 tisuća, a iznos koji je prikupljen odgovara današnjem iznosu od preko 3 milijuna dolara.
3. Kip slobode stigao je u New York u dijelovima
Kip slobode u Ameriku je stigao morskim putem, a dijelovi kipa su se nalazili u sanducima i bili su dobro zaštićeni od loma. Sanduka je bilo 214, a dijelova samog kipa 350.
No dio putovanja kipa bio je obavljen i vlakom do Rouena gdje je prešao na brod kojim se spuštao po rijeci Seini sve do luke Le Havre gdje se ukrcao na brod pod imenom „Iserese“, dio francuske fregate.
Za postavljanje kipa izabrana je lokacija otok Bedloe, koji je svoje ime dobio po svom prijašnjem vlasniku, a otok je kasnije preimenovan u Liberty Island baš zbog kipa.
Kip je sada trebalo ponovno sastaviti, a za to im je trebalo 4 mjeseca.
Preimenovanje je stiglo mnogo kasnije, 1956. godine, a omogućeno je predsjedničkim proglasom tadašnjeg američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta. On je otok proglasio dijelom nacionalnog spomenika.
Postoji jedna zanimljivost u vezi ovog otočića, smještenog na rijeku Hudson, na području savezne države New York, a to je da je ovaj otok u jednom dijelu svoje povijesti služio i kao otok na kojem su se obavljala smaknuća. Nekoliko godina prije dolaska kipa otok je prestao biti stratište.
Čast otkrivanja spomenika pripala je tadašnjem američkom predsjedniku Groveru Clevelandu.
4. Tko je lice Kipa slobode?
Iako je žena koja je dala lice ovom kipu najvjerojatnije majka glavnog kipara Charlotte, ova ženska figura zapravo predstavlja rimsku božicu Libertas. Ona je bila božica slobode, a njen se lik nalazio na rimskim novčićima u periodu kada su Rimom vladali populari, politička skupina koja je sebe smatrala pristašama naroda.
Također postoji i verzija priče koja govori da je lice modelirano po Egipćanki koju je Bartholdi susreo u Egiptu i koja je po njegovoj zamisli imala izgled koji je on smatrao prikladnim za prikazivanje božice Libertas.
5. Kip slobode je najveći kip u SAD-u
Libertas u jednoj visoko podignutoj ruci drži baklju, a u drugoj ploču na kojoj je uklesan datum donošenja Američke deklaracije neovisnosti, a to je 4. srpnja 1776.
Kip je iznimno visok i težak, što je u brojkama 93 metra i 31 tona bakra, 125 tona čelika i 27 tisuća tona betonskog postolja. Stručnjake je vrlo zainteresirala veličina skulpture pa su došli do zanimljive činjenice da je obujam struka rimske božice preko 10 metara, te da nosi broj cipela 3800.
Na glavi joj se nalazi kruna s 25 prozora, i 7 šiljaka koji predstavljaju sedam kontinenata i sedam oceana, čime se htjela naglasiti važnost slobode koja ne poznaje granice. Ovi 7 krakova na kruni inspirirani su krunom poznatog Kolosa s otoka Rodosa.
Do krune koja se nalazi na samom vrhu kipa posjetitelji moraju prijeći 354 stepenice, a u samom podnožju, oko njenih nogu, mogu se uočiti raskinuti lanci koji simboliziraju steknutu slobodu.
6. Kip slobode je zelene boje s razlogom
Kip slobode u sebi ima željeznu konstrukciju dok mu je vanjski dio prekriven bakrom. Boja kipa je zelena jer je riječ o zelenoj patini uzrokovanoj oksidacijom bakra, ali ovaj sloj zapravo štiti kip slobode od propadanja.
Na kipu je 1984. godine zamijenjena njegova bakrena baklja, a na njeno mjesto je došla nova baklja koja je premazana 24 karatnim zlatom.
7. Kip slobode je najpoznatiji svjetionik na svijetu
Kip slobode je odmah nakon postavljanja dobio ulogu svjetionika, koja je trajala do 1902. godine. Zbog svoje visine Kip slobode je bacao svjetlost na velike udaljenosti koja je kod vedrog neba iznosila i do 40 kilometara.
S obzirom na svoju metalnu konstrukciju kip je izuzetno podložan munjama, pa se procjenjuje da ga godišnje pogodi više od 600 munji. 2010. godine snimljena je prva fotografija udara munje u njega.
S obzirom na to da je riječ o metalnom kipu on je također osjetljiv i na jaki vjetar. tada se i kip i baklja mogu pomaknuti za desetak centimetara, ali udari vjetra moraju prelaziti jačinu od 80 km/h.
8. Kip slobode je godinama bio zatvoren radi sigurnosti
Nakon najstrašnijeg terorističkog napada na Ameriku, 11.rujna 2001. godine, kip je zatvoren iz sigurnosnih razloga i takav je ostao čak 3 godine.
Prvo se 2004. godine za javnost otvorili njegovo postolje da bi se pret godina kasnije dozvolio posjet i samome kipu, ali uz stroge protokole i ograničenja.
Pristup Otoku Liberty zabranjen je svima, osim redovnoj trajektnoj liniji, pa mu ne mogu pristupiti privatni brodovi.
9. Kip slobode čest je gost velikog ekrana
Kao najpoznatija njujorška atrakcija Kip slobode često se pojavljivao u filmovima, a bio je inspiracija i za mnoga djela moderne umjetnosti.
Njegovo najpoznatije pojavljivanje je u velikom hit filmu „Planet majmuna“, iz davne 1968. godine, u kojemu je kip uništen i uronjen u pijesak.
Kip je nastradao u još nekoliko filmova: u „Danu neovisnosti“ iz 1996. godine, te u filmu “Dan poslije sutra“ iz 2004. godine.
Jedan od najpoznatijih američkih umjetnika iz sredine 20. stoljeća, Andy Warhol, naslikao je svoju viziju kipa kao dio serije slika, a ta slika danas ima ogromnu kolekcionarsku vrijednost.
Također postoje i razne replike kipa u njegovoj manjoj verziji, a najpoznatije su one u Parizu i na Las Vegas Stripu u američkoj Nevadi.
10. Kip slobode je bio simbol obećane zemlje za doseljenike
Ulaskom u njujoršku luku Kip slobode je postala prva stvar koju su viđali imigranti koji su masovno stizali u Ameriku krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Tada se doselilo više od 20 milijuna ljudi, najvećim dijelom iz Europe, a njima je ovaj Kip ostala najjača uspomena na njihov dolazak na američko tlo.
Zbog svoje važnosti za stanovnike Amerike i simbolizma kojeg nosi Kip slobode se pojavljuje i na novčanici od 10 američkih dolara.
Također je 1986. godine izdano i posebno srebrno dolarsko izdanje novčića na kojem se nalazi motiv Kipa slobode, i to u čast na 100. obljetnicu njegovog postavljanja.
