Jedna od najraskošnijih palača na svijetu svakako je nekadašnja rezidencija francuskih kraljeva koja je izgrađena u periodu baroka i koja je smještena u gradu Versaillesu, koji je udaljen svega dvadesetak kilometara od glavnog grada Francuske, Pariza. Dvorac Versailles je jedan od najposjećenijih dvoraca na čitavom na svijetu, a najveći broj posjetitelja koji ga dolaze razgledavati su posjetitelji iz Azije i Amerike. U pitanju je uistinu nevjerojatan broj od gotovo 8 milijuna ljudi koji svake godine posjete ovaj jedinstveni kraljevski dvorac.
Dvorac Versailles zanimljivosti
Dvorac Versailles, ali i njegovi vrtovi i parkovi 1979. godine su uvršteni u listu svjetske baštine UNESCO-a zbog svojih osobitosti te visoke umjetničke, arhitektonske i krajobrazne vrijednosti.
Kako je dvorac Versailles postao središte Francuske?
Versailles dvorac ima iznimnu i vrlo bogatu povijest koja je usko vezana uz francuske vladare, a ona započinje u 17. stoljeću. U njemu su živjela tri francuska vladara koji su u svoje vrijeme bili iznimno slavni (neki zbog dobrog, a neki zbog lošeg vladanja) i koji su u dvorac kontinuirano ulagali želeći ga učiniti najspektakularnijim dvorcem na svijetu.
Kao što smo već ranije spomenuli, izgradnja ovog prekrasnog dvorca započela je u sedamnaestom stoljeću, a njegovu je gradnju potaknuo francuski kralj Luj XIV koji je imao viziju gradnje monumentalnog dvorca na mjestu na kojem se ranije nalazio mali lovački dvorac. Ovaj je lovački dvorac ranije izgradio njegov prethodnik Luj XIII koji je nakon lova volio noćiti u njemu i ne vraćati se u Pariz.
Osim što je Luj XIV htio demonstrirati svoju važnost i svijetu pokazati luksuz francuskog dvora postoji još jedan razlog zašto se kraljevska rezidencija preselila iz Pariza u Versailles, a to je nezadovoljstvo pariških građana. Kralj se u ovom dvorcu osjećao mnogo sigurnijim nego u glavnome gradu.
Versailles dvorac je dovršen 1682. godine, što znači da je za njegovu gradnju trebala dva desetljeća.
Ljubitelj raskoši
Kralj je bio poznat i po tome što je bio ljubitelj raskoši. On je svom arhitektu naredio da izgradi što je moguće kompliciraniji i raskošniji nacrt ikad viđen do tada, koji bi postao mjesto u kojem će on sam htjeti stalno boraviti. U tome je očito uspio jer je svaki francuski kralj koristio ovaj dvorac kao svoju glavnu rezidenciju sve do francuske revolucije kojom je svrgnut kralj s vlasti.
Veći dio dvorca izgrađen je po ideji arhitekta Louisa Le Vaia, ali su se kasnije događale neke promjene i preinake od kojih je najpoznatiji nastanak Dvorane ogledala koju je dodao njegov nasljednik, poznati arhitekt Mansart.
Versailles dvorac je toliko velik da je neko vrijeme u njemu boravila i radila čitava vlada, a u prosjeku se svaki dan njime kretalo od 4 do 5 tisuća ljudi.
Dvorac Versailles – dom Kralja Sunca
Za izgradnju i ukrašavanje dvorca kralj je pozvao najveće umjetnike i arhitekte u Francuskoj.
Jedna od najpoznatijih prostorija u dvorcu Versailles je Dvorana ogledala u kojoj se nalazi čak 357 ogledala što se u ono vrijeme smatralo iznimnom raskoši. Ogledala su proizveli najpoznatiji venecijanski proizvođači ogledala koji su u to vrijeme imali monopol u njihovoj izradi i koji su napravili najspektakularniju dvoranu s ogledalima na svijetu.
U dvorcu su se često radili balovi ili je kraj ugošćivao posebne osobe, a tada se dvorana s ogledalima pretvarala u još atraktivniju dvoranu na način da se u njoj palilo preko 20,000 svijeća koje su stvarale posebnu atmosferu upravo zbog tih ogledala i koja su ekstravagantno osvjetljavala prostor.
Ova je dvorana bila jako važna za kralja pa su se u njoj događali i mnogi važni trenuci francuske povijesti, a jedan od tih događaja je i potpisivanje Versailleskog ugovora. To je najvažniji mirovni ugovor s početka dvadesetog stoljeća, a njime je završio 1 svjetski rat.
Luj XIV, kojeg su nazivali „kraljem sunca“ bio je oduševljen svojom palačom, a osobito je bio angažiran oko ogromnih parkova koji su ga okruživali. Govorimo o 815 hektara parka koji su izuzetno umjetnički dotjerani i u kojima se nalaze prekrasne skulpture i umjetnička djela. Tih je skulptura čak 372, fontana ima čak 600, a postoji i preko 50 različitih građevinskih oblika koji su napravljeni tako da kroz njih teče voda. Parkovi su, baš kao i sam dvorac bili posvećeni veličanju francuskog kralja pa su prepuni raznoraznih motiva posvećenih ovom vladaru.
Francuski kralj Luj XIV je bio toliko oduševljen svojim parkom i palačom da je napisao mnogo riječi o tome, a to uključuje i pisanje vodiča o Parku dvorca Versailles u kojem je predložio najbolji i najljepši način za obilazak ovog parka i uživanje u njemu.
Vrtovi i park
Vrtovi i park dvorca smatraju se remek djelom krajobrazne arhitekture, a dizajnirao ih je osobito daroviti krajobrazni arhitekt André Le Nôtre. Glavna tema cijelog parka i vrtova je Sunce, jer kao što smo već ranije napomenuli cijeli je park osmišljen kako bi veličao francuskog kralja kojeg su zvali Kraljem Sunca.
Taj se glavni motiv sunca provlačio kroz mnoga arhitektonska rješenja.
Jedan od najboljih primjera je smjer protezanja vrta: vrtovi se protežu od istoka prema zapadu kako bi se slijedila sunčeva putanja. Time se postizalo da je sunce ujutro prvo bilo vidljivo i pokazalo se na ulazu u dvorac da bi se zatim dignulo do dvorca i kraljevih odaja.
Centralna dio parka naziva se Le Grand Canal ili Veliki kanal, a zapravo je riječ o vodenom središtu parka koji nije bio namijenjen samo ukrašavanju vrta već je bio stvoren i kao praktično umjetničko rješenje. To u stvari znači da je taj veliki vodeni kanal smješten tako da bi prilikom zalaska sunca stvarao poseban dojam i reflektirao svjetlosne zrake na svojoj površini. Upravo su se na toj vodenoj površini vrlo često mogli vidjeti i razni brodovi. Na njima su se organizirale i brodske zabave za vrijeme lijepih dana, dok su se zimi na ledenoj površini priređivale zabave koje su uključivale klizaljke i sanjke.
Kralj je bio vlasnik i posebnog plovila kojeg je dobio na poklon od Republike Venecije, a to su bile 2 gondole čime se došlo na ideju da se u sklopu ovog velikog kanala izgradi i manji dio pod nazivom Mala Venecija.
Fontane i bazeni
Još jedan dio tog vodenog centralnog središta su i fontane, a jedna od najpoznatijih je fontana posvećena grčkom bogu Apolonu i zove se Le Bassin d’Apollon. Apolon je bio vladar sunca kojemu se francuski kralj Luj oduvijek divio i s kojim se poistovjećivao, a fontana je bila izgrađena tako da predstavlja lik boga Apolona koji leti nebom u svojoj kočiji i osvjetljava ga svojom božanskom svjetlosti.
Ne smijemo zaboraviti spomenuti i 2 velika pravokutna bazena koja su napravljena tako da stvaraju dojam da su ona zapravo nastavak fasade samog dvorca jer su napravljena tako da reflektiraju sunčeve zrake i tom svjetlosti obasjavaju fasadu i to upravo na mjestu iza kojeg se nalazi najpoznatija dvorana u dvorcu, a to je Dvorana ogledala.
Kao što smo već rekli park je napravljen vrlo raskošno pa se u njemu nalaze i mnoge skulpture izrađene od raznih plemenitih metala i kamena, a najvećim dijelom prevladavaju bronca, olovo i mramor. Skulpture se mogu naći duž većine šetnica, u fontanama i raznim dijelovima vrtova.
Sve su skulpture povezane istim temama, a to su Luj XVI te grčka i rimska mitologija. Jedan od najboljih primjera za to su brončane statue koje su oblikovane na način kako su se oblikovali skulpture u antičko doba a koje predstavljaju četiri najvažnije francuske rijeke.
Park Versailles u svom sastavu ima i poznati kraljevski voćnjak koji se zove L’Orangerie i koji se nalazi na ukupno 3 hektara površine. U njegovom sklopu se nalazi zgrada u kojoj se preko zime čuva na stotine stabala voćaka.
U kraljevskom voćnjaku najviše prevladavaju naranče, limun i šipak, a od drveća su najviše zastupljeni oleandri i palme. Oni većinom dolaze iz zemalja poput Portugala, Španjolske i Italije. Neka stabla su uistinu stara, a najstarijima se smatra nekolicina njih koja imaju nekoliko stotina godina.
Plesna dvorana na otvorenom
Za vrijeme života kralja Luja u tom voćnjaku su se nalazile razne skulpture, no one su se u međuvremenu preselile u najpoznatiji francuski muzej Louvre.
Najpoznatija šetnica parka je kraljevska šetnica koju vrlo često nazivaju zelenim tepihom jer se u njenom centralnom dijelu nalazi predivna livada široka čak 40 metara, a dugačka preko 300 metara. Na toj se šetnici nalazi mnogo skulptura i vaza koje su simetrično postavljene cijelom dužinom šetnice.
U ovom se parku nalazi i nešto što se naziva „plesna dvorana na otvorenom“, a riječ je o građevini koja je izrađena po uzoru na amfiteatar, a izgrađena je pomoću kamenja i morskih školjki koje su stigle iz Afrike i Madagaskara. Ona je napravljena u obliku kaskade kako bi se kreirao prostor sličan amfiteatru u kojem bi centralni mramorni dio bio plesni podij, a okolno područje stepenica prekrivenih travom bio bi prostor za gledatelje.
Dvorac Versailles – 7 zanimljivosti koje sigurno niste znali
1. Dvorac Versailles je toliko velik da su zbog njegove veličine kraljevi vrlo često jeli hladne obroke s obzirom na to da su arhitekti kuhinje napravili tako da budu što udaljenije od centralnog dijela dvorca i kraljevih odaja pa je slugama trebalo mnogo vremena da donesu hranu.
Do promjene je došlo za vladavine Luja XV kojem je dosadilo jesti hladnu hranu pa je dao izgraditi dodatni prostor za kuhinju u blizini svojih privatnih odaja.
2. Jeste li znali da je ideja zoološkog vrta potekla iz ovog dvorca?
Mnogima je ovo otkriće prilično šokantno. Zapravo je riječ o tome da je arhitekt kojeg je kralj zaposlio za izgradnju dvorca u prostoru oko njega dao izgraditi nastambu za životinje koja se mogla vidjeti s balkona središnjeg paviljona. Životinje su pomno birane, a većinom su birane najatraktivnije divlje životinje i ptice iz cijelog svijeta.
Upravo se ovaj model izgradnje nastambi u kojem su životinjske vrste bile zasebno odvojene u svojim nastambama ( koje su bile prilagođene njihovim potrebama) proširio na Europu i stvorio ono što danas zovemo zoološki vrt.
3. Kao što svi znamo dvorac Versailles je bio mjesto u kojem su se često održavale zabave od kojih su mnoge bile i vrlo ekstravagantne, no kraljevi su osim u svoju zabavu ipak ulagali i u neke druge stvari kao što su recimo znanstvena istraživanja. Tako su oba kralja prosvjetitelja Luj 15 i Luj 16 bili veliki ljubitelji znanosti i voljeli su prikupljati instrumente koji su se koristili u raznim naukama kao što su na primjer astronomija i kartografija.
Tada je došlo i do procvata zoologije, jer su francuski liječnici ovdje mogli proučavati mnoge životinjske vrste što je utjecalo na njihovo istraživanje i dovelo do otvaranja raznih veterinarskih škola.
U dvorcu Versailles su se također sadili razni nasadi u vrtovima pa se zato velika pažnja posvećivala i botanici i poljoprivredi. Mnogi ne znaju da se u Versaillesu nalazilo i preko 400 biljnih vrsta iz čitavog svijeta, od ananasa pa do vanilije.
4. Znate li da su kraljevska vrata dvorca Versailles optočena s 100,000 zlatnih listića?
Dvorac Versailles je bio izuzetno preziran od naroda koji je u to vrijeme jako loše živio i bio u siromaštvu, a posebno su bili osjetljivi na ekstravaganciju dvora i samog kralja.
Upravo su ova raskošna zlatna vrata koja su bila ulaz u dvorac skinuta nakon francuske revolucije jer su se smatrale znakom snobizma i arogancije jer su bila u potpunosti prekrivena zlatom. Tek 2008. godine ova su vrata uspješno restaurirana i ponovno ukrašena sa zlatnim listovima.
5. Jeste li znali da su francuski kraljevi bili ljubitelji kakaa i tople čokolade i da se taj napitak smatrao vrlo egzotičnim u ono vrijeme? Osim toga, smatralo se da je čokolada afrodizijak pa se mnogo koristila i s tom namjerom. Vjeruje se da je i Marija Antoaneta, koja je bila posebno omražena u narodu bila veliki ljubitelj vruće čokolade pa je na dvoru imala vlastitog proizvođača čokolade koji je radio čokoladu samo za nju.
6. Jeste li znali da je park oko dvorca Versailles bio i još uvijek jest izrazito mirisan, unutrašnjost dvorca uopće nije bila toliko mirisna? Razlog tome je korištenje toaletnih stolica ispod kojih su se nalazile noćne posude, a koje su bile smještene posvuda po palači zbog čega je u njoj često bio i neugodan miris.
7. Kralj Luj XIV je bio uvjeren da je reinkarnacija grčkog boga Apolona i sebe je smatrao božanstvom. On je bio vrsta kralja kojem se nije smjelo obraćati, a njegovo je buđenje i odlazak na počinak bilo sinkronizirano sa Suncem i slavilo posebnim ceremonijama.
