in

Jesu li bosanske piramide u Visokom mit ili stvarnost?

Shutterstock

Bosanske piramide su pseudo arheološki pojam koji objašnjava formiranje skupa prirodnih brda na području Visokog u srednjoj Bosni i Hercegovini. Od 2005. Semir Osmanagić, bosansko-američki biznismen sa sjedištem u Houstonu, u Texasu, tvrdi da su ova brda najveće drevne piramide na Zemlji koje je napravio čovjek. Njegove tvrdnje o Bosanskim piramidama znanstvenici su većinom opovrgli, ali on je nastavio promovirati područje kao turističku atrakciju.

Izravno proučavanje lokacije od strane geologa, arheologa i drugih znanstvenika pokazalo je da su brežuljci prirodne formacije poznate kao flatirons i da nema dokaza da su oblikovani ljudskom konstrukcijom. Europsko udruženje arheologa osudilo je takozvane ‘bosanske piramide’ kao ‘okrutnu prevaru’; zajedno s raznim drugim znanstvenicima oni su također zabrinuti zbog štete koja se nanosi pravim arheološkim i paleontološkim nalazištima – srednjovjekovnoj bosanskoj tvrđavi, rimskim utvrdama i nekim još starijim ostacima. Osmanagić je započeo iskopavanja 2006. godine i od tada je preoblikovao jedno od brda, čineći ga tako da izgleda kao stepenasta piramida. Akademska zajednica pozvala je vladu da prekine financiranje iskapanja i ometanje lokaliteta zbog oštećenja pravih arheoloških resursa.

Mnogi znanstvenici primijetili su da su te tvrdnje korištene za ozbiljne ideološke, političke i ekonomske dobitke od strane raznih frakcija u Bosni. Iako je znanstvena zajednica u potpunosti demantirala Osmanagićeve tvrdnje, Visočko područje posljednjih godina privlači entuzijaste pseudo znanosti; takozvane bosanske piramide i tuneli Ravne pretvoreni su u “novodobna hodočasnička mjesta.” Do lipnja 2016. Osmanagić je dovršio “arheološki park” na jednom od brda, gdje privlači volontere koji grade botaničke vrtove. Zapaženo je da je turistički promet pomogao ekonomiji grada Visokog, smještenog blizu fronte rata koji je uništio veliki dio zemlje krajem 20. stoljeća. Osmanagić je od 2017. godine nastavio preinačavati brda i dopunjavati svoj marketing o njima. Njegov rad u to vrijeme temeljio se na privatnom financiranju.

Bosanske piramide
Shutterstock

Očima uvježbanim da prepoznaju piramide skrivene u brdima El Salvadora, Meksika i Perua, Semira Osmanagića privukla je humka koja gleda na ovaj srednjobosanski grad.

“Ima sve elemente: četiri savršeno oblikovane padine usmjerene prema kardinalnim točkama, ravan vrh i ulazni kompleks”, rekao je, gledajući u brdo i pitajući se što se nalazi ispod.

U Europi nisu poznate piramide i nema dokaza da je ijedna tamošnja drevna civilizacija ikada pokušala takvu izgraditi.

Ali Osmanagić, bosanski arheolog koji je proveo mnogo godina proučavajući piramide u Latinskoj Americi, sumnja da postoji jedna ovdje u njegovoj balkanskoj domovini.

“Već smo iskopali kamene blokove za koje vjerujem da prekrivaju piramidu”, rekao je. “Pronašli smo popločani ulazni plato i otkrili podzemne tunele. Ne morate biti stručnjak da shvatite što je to.”

Za brdo je saznao u travnju od Senada Hodovića, ravnatelja muzeja posvećenog povijesti Visokog, koji je bogat brončano dobnim i srednjovjekovnim artefaktima. Hodović je prisustvovao promociji Osmanagićeve knjige o drevnim civilizacijama i pomislio je kako bi volio vidjeti brdo u obliku piramide.

Kad se par popeo na brdo, širok pogled otkrio je drugo, manje brdo u obliku piramide. Osmanagića je to podsjetilo na parove piramida koje je vidio u Latinskoj Americi, a koje zajedno stvaraju vrata u dolinu.

Navodno je pronađeno 15 anomalija

Nakon dobivanja dopuštenja za istraživanje lokaliteta, koji je od strane države zaštićen kao nacionalni spomenik, 2004. su na šest točaka obavljene prve sonde glavnog brda. Nađa Nukić koja je bila uključena u istraživanje, rekla je da je pronašla 15 anomalija koje sugeriraju da su neke slojeve brda napravili ljudi.

Pronašli smo slojeve onoga što nazivamo ‘lošim betonom’, definitivno neprirodnom mješavinom šljunka koja je nekada korištena za formiranje blokova kojima je ovo brdo bilo prekriveno”, rekao je Osmanagić.

“Brdo je već bilo tu”, dodao je. “Neka drevna civilizacija samo ju je oblikovala i zatim obložila ovim primitivnim betonom – i eto vam piramide.”

Iskapanja manjeg opsega nastavljena su do početka studenog, kada je nastupila zima, s radom koji je bio usredotočen na ono za što Osmanagić teoretizira da bi mogao biti ulaz u hram u obliku piramide.

Bosanske piramide
Shutterstock

Bosanske piramide navodno sagradili Iliri?

Osmanagić vjeruje da su brdo oblikovali Iliri, koji su nastanjivali Balkanski poluotok davno prije nego što su ga slavenska plemena osvojila oko 600. godine. Malo se zna o Ilirima, ali Osmanagić misli da su bili sofisticiraniji nego što mnogi stručnjaci sugeriraju.

Nukić, koja je nekoliko puta hodala uz brdo i nizbrdo, kaže da je primijetila simetrične platforme na padinama — udubljenja za koja Osmanagić vjeruje da su stepenice ugrađene u piramidu.

Lokalni poduzetnik koji je kupio parcelu u podnožju brda i doveo buldožer da iskopa temelje za kuću, u međuvremenu je iskopao umjetno izrađene pješčenjačke ploče za koje arheolozi misle da su mogle biti popločane.

Antropolozi kažu da Visočka dolina već nudi dovoljno dokaza o organiziranim ljudskim naseljima koja datiraju prije 7.000 godina. Grad je bio prijestolnica Bosne u srednjem vijeku, a njemački arheolozi koji su istraživali dolinu nedavno su pronašli 24.000 neolitskih artefakata samo nekoliko metara ispod površine.

“Bez brzih zaključaka, molim. Dokazi moraju biti čvrsti, barem izvan razumne sumnje”, govori Osmanagić.

“Nije da ne vjerujem u ovdašnju piramidu”, dodao je. “Ovo mjesto je lokalno stanovništvo uvijek zvalo ‘Piramida’. Ali moramo dokazati da to nije prirodni oblik.”

Smatra, međutim, da oblik brda govori sam za sebe.

“Bog može napraviti mnogo toga, ali tako savršeno geometrijski oblikovane padine, usmjerene točno prema sjeveru, jugu, istoku i zapadu – ako je to napravio, pa, to je samo po sebi fenomenalno.”

Bosanske piramide

Piramide Sunca, Mjeseca i Zmaja formiraju precizan jednakostranični trokut s razmakom između vrhova od 2.170 metara. Orijentacija svake od piramida je pravilna, okrenuta prema kozmičkom sjeveru.

Bosanske piramide
Shutterstock

Bosanska piramida Sunca

Bosanska piramida Sunca je jedinstvena po svojoj visini od preko 220 metara i pravilnoj geometriji s tri dobro očuvane strane. Prekrivena je betonskim blokovima koji su, prema analizama, superiorni u odnosu na moderne betone. Orijentacija sjeverne strane prema kozmičkom sjeveru ima minimalno odstupanje od manje od jednog stupnja, a nagib stranica prema osnovi je 45 stupnjeva. Georadarskim snimanjem potvrđeno je postojanje unutrašnjih prolaza, dok su hrvatski fizičari detektirali postojanje energetske zrake radijusa 4,5 metra koja prolazi kroz vrh piramide.

Sjena Bosanske piramide Sunca tokom ljetnih mjeseci prekriva Bosansku piramidu Mjeseca uoči zalaska sunca pokazujući jasan astronomski odnos između ove dvije piramide. Piramida je prekrivena nanosima zemlje i vegetacije, a Federalni Institut za pedologiju je procijenio starost zemljanog prekrivača na 12.000 godina, što Bosansku piramidu Sunca čini najstarijom piramidom na svijetu. Otkriće piramide, kao i njeni energetski i astronomski fenomeni, predstavljaju magnet za turiste iz cijelog svijeta.

Bosanska piramida Mjeseca

Bosanska piramida Mjeseca se ističe svojom visinom od 190 metara, što je više od Keopsove piramide u Egiptu. Ona je izgrađena od kombinacije obrađenih ploča pješčara i gline, koji su se našli u okolini. Kamenolomi za pješčar su locirani u okolini, kao i izvor gline koja je služila kao vezivo, vodonepropusni materijal i izolacija. Dizajn piramide je terasast, što predstavlja jedinstven slučaj u svijetu piramida.

Gornji sloj ploča pješčara je lijepljen na osnovicu, a između dva sloja pronađen je organski materijal na arheološkoj sondi broj 20 na zapadnoj strani piramide. Prema radiokarbonskoj analizi Instituta za fiziku, koja se izvodila 2011. godina, na Sleskom sveučilišzu iz Gliwica u Poljskoj, materijal je star 10.350 godina p.n.e., što potvrđuje izrazitu starost gradnje Bosanske piramide Mjeseca.

Mišljenja stručnjaka

Osmanagićevi glavni protivnici, dr. Ivan Šimatović i dr. Slobodan Mizdrak, pobijaju teoriju o drevnoj civilizaciji u dolini rijeke Bosne, navodno starijoj od mezopotamijske i egipatske.

Jedan od ključnih Osmanagićevih argumenata, da brdo Visočica ima oblik piramide, dr. Šimatović opovrgava. “Osmanagićeva ‘Piramida Sunca‘ uopće nema pravilan oblik piramide, to je prirodna formacija – tipično zakrivljeno brdo”, kaže.

Visočica usto, dodaje dr. Šimatović, nije pravilno orijentirana prema stranama svijeta, kako tvrdi Osmanagić – sjeverna padina otklonjena je od pravca geografskog sjevera sedam i pol stupnjeva, a istočna devet i pol stupnjeva prema sjeveru. “To su veliki otkloni. Ta je ‘piramida‘ prilično ‘grbava‘: sjeverna strana Visočice donekle je ravna i trokutasta, istočna je neravna, dok je južna izrazito zakrivljena”, obrazlaže ovaj stručnjak.

Osmanagićeve teorije o piramidama u Bosni su podvrgnute kritici od strane stručnjaka iz oblasti arheologije. Sedam vodećih evropskih arheologa su izdali zvaničnu izjavu koja osporava sve navodne dokaze i optužuje Osmanagića za obmanjivanje javnosti. Brojni stručnjaci su jednoglasno osudili njegove tvrdnje, optužujući ga da krši vrijedna arheološka nalazišta i promovira pseudoznanstvene ideje.

Kustos u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Amar Karapuš, smatrao je da su Osmanagićeve tvrdnje neozbiljne, dok je Enver Imamović sa Sveučilišta u Sarajevu, bivši direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, bio zabrinut za istraživanja koja bi mogla ugroziti kraljevsku prijestolnicu Visoki.

Britanski profesor Anthony Harding, predsjednik Europske asocijacije arheologa, nakon posjete brdu Visočica, napisao je pismo The Times-u (koje je bilo objavljeno 25. travnja 2006.) u kojem smatra Osmanagićeve teorije “otkačenima” i “apsurdnima”. Američki geolog Robert Schoch zaključio je da su brda, odnosno ‘Bosanske piramide’ prirodne geološke formacije.

Kazahstan: 20 znamenitosti 9. najveće države na svijetu

Kazahstan: 20 znamenitosti 9. najveće države na svijetu

Bukurešt: 13 zanimljivih čari 'malog Pariza'

Bukurešt: 13 zanimljivih čari ‘malog Pariza’