Arena u Puli
Foto: Wikipedija
in

Arena u Puli: Jedinstvena građevina iz 1. stoljeća

Šesti po veličini rimski amfiteatar na svijetu smjestio se u najveći grad na jugozapadnom kraju istarskog poluotoka, veličanstvenu Pulu. Naravno, to je Arena u Puli, a riječ je o najvećem spomeniku antičkog graditeljstva u Hrvatskoj koji se može pohvaliti jako dobrom očuvanosti, a koji je nastao sredinom 1. stoljeća.

U ovom su se amfiteatru događala najvažnija društvena zbivanja u doba antike pri čemu ponajviše mislimo na gladijatorske borbe i borbe s divljim zvijerima te slične predstave koje je dolazio gledati narod. Danas je amfiteatar i dalje u uporabi, a karakter događaja ostao je hedonistički – u pulski amfiteatar dolaze ljubitelji dobre glazbe, ljubitelji kvalitetnih filmova te ljubitelji povijesti.

Pulska arena je izgrađena izvan gradskih zidina, ali vrlo blizu grada, uz samu glavnu cestu čiji je smjer iz Pule vodio u Rim. Zbog ovoga je ovaj dio države bio jako prometan te je građevina često bila dom zanimljivim događanjima koje trgovci, moreplovci i plemići nikako nisu željeli propustiti. Arena u Puli mogla je primiti čak do 23 tisuće gledatelja po čemu je bila jako poznata građevina u to vrijeme jer nije bilo mnogo amfiteatara koji su mogli primiti toliko veliki broj gledatelja. 

Ako je vaša turistička destinacija Pula amfiteatar će biti mjesto u kojem ćete započeti i završiti svoj obilazak grada jer ćete prilikom odlaska htjeti barem još jednom vidjeti ovo veličanstveno zdanje. Pulska arena je jedna od najsačuvanijih i najrjeđih primjeraka rimskih amfiteatara jer su u njoj upotrijebljena jedinstvena tehnička rješenja i posebne metode građenja u antici koje se nisu primjenjivale na sve amfiteatre u okolici. Time je amfiteatar Pula postao unikatna antička građevina u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Foto: Unsplash

Koloseum Pula – bogata i burna prošlost pulske ljepotice

Koloseum Pula izgrađen je prema željama rimskog cara Vespazijana u 1. stoljeću. Ovaj rimski car u isto je vrijeme započeo i gradnju veličanstvenog rimskog Koloseuma, no iz nekog razloga odabrao je Pulu kao mjesto u kojem je želio imati još jedan amfiteatar. 

Postoji legenda koja kaže da je car odlučio ovdje sagraditi arenu zbog toga što je na ovim područjima živjela njegova ljubavnica. Legenda govori da je car Vespazijan gajio osjećaje prema elegantnoj i atraktivnoj Antoniji Cenidi, robinji koja je kasnije postala slobodna žena koja je uspjela napredovati u društvu zbog svoje iznimno visoke inteligencije i ljepote. Upravo je Antonija bila razlog zašto je car često dolazio u Pulu, kako bi impresionirao svoju ljubavnicu i pokazao joj svoju veliku moć.

Cesta

Osim gradnje amfiteatra car Vespazijan je naredio i da se izgradi cesta koja je morala voditi od zidina starog grada sve do Pulske arene. Cesta je dobila ime po svom naručitelju caru Vespazijanu koji je pripadao dinastiji Flavijevaca pa je ta ulica nazvana Via Flavia.

Nakon što je arena u Puli sagrađena i počela s radom u njoj su se u periodu između prvog i petog stoljeća odvijali mnogi važni događaji, a osobito su popularne bile borbe gladijatora kod kojih je ulaz bio besplatan pa je arena u velikom broju slučajeva bila popunjena do posljednjeg mjesta. Narod je volio gledati krvoločne borbe ljudi i zvijeri ili ljudi međusobno, a buka navijanja i skandiranja iz arene čula se prilično daleko.

Koloseum Pula izgrađen je iz kamenih blokova koji su se donosili iz kamenoloma koji se nalazio uz obalu, a riječ je bila o domaćem vapnencu. Kameni blokovi su se premještali u brod nakon čega bi otplovili gotovo do samog gradilišta. Iako su carevi graditelji predlagali caru da arenu sagradi unutar zidina Starog grada car se nije složio s njima jer je htio imati veliku arenu, a u Starom gradu za nju jednostavno nije bilo mjesta. 

Čemu je sve služila arena u Puli?

Ondje su se odvijale gladijatorske borbe i lov na životinje, a posjetitelji su to mogli gledati potpuno besplatno. Ipak moramo napomenuti da je raspored sjedenja u areni u Puli bio vrlo strog, te se pratila društvena hijerarhija ovisno o tome koliko je osoba koja je posjetila događaj bila bogata i ugledna. Bogatiji i ugledniji ljudi mogli su sjediti i biti blizu centra događaja.

Arena u Puli služila je i kao mjesto za javna suđenja, te su se provodile kazne ljudima koji su bili osuđivani, a najčešća kazna koja se provodila bilo je stavljanje nenaoružanog osuđenika da se bori protiv zvijeri što je u stvari bila smrtna osuda. U ovoj areni mučeni su i mnogi pripadnici kršćanske zajednice što je kasnije dovelo do razvoja kulta svetaca mučenika. Uz amfiteatar u Puli vezana je priča o mučeništvu sveca zaštitnika Pule, Sv. Germana. 

Sveti German

Sveti German živio je u trećem stoljeću te je mučenik i svetac koji se usprotivio progonu kršćana. Ako niste upoznati s povijesti, u tom su se razdoblju dešavali rimski progoni kršćana te su svi neistomišljenici bili pogubljeni. Sveti German je, kaže priča, mučen u pulskom Amfiteatru te je pogubljen između Pule i Nezakcija. Nezakcij je najstariji istarski gradić i nalazi se u blizini luke. Spomendan svetog Germana je 30. svibnja, a njemu u posvetu dane su crkve na Velom Brijunu te ona u Režancima. 

Gladijatorske predstave zabranjene su početkom petog stoljeća nakon čega je amfiteatar potpuno prepušten propadanju, a nažalost veliku štetu su činili i ljudi koji su odnijeli velik dio građevinskog kamena. Gladijatorske igre je zabranio car Honorije koji ih je smatrao jako okrutnim i odjednom je moćna i veličanstvena arena u Puli postala nepotrebna. 

Arena u Puli počela se istraživati sredinom osamnaestog stoljeća kada su započela arheološka istraživanja u njoj, a konzerviranje i restauriranje arene odvija se još i danas. S obzirom na to da se pulski događaji i dalje često smještaju u amfiteatar, potrebno je stalno održavanje i puno pažnje. Svaki nemar prema ovom veličanstvenom zdanju se strogo kažnjava.

Kako izgleda arena u Puli?

Arena u Puli
Foto: Wikipedija

Arena u Puli je iznimno velika građevina eliptičnog oblika, a glavna os joj je dugačka 130 metara, dok je kraća os imala okruglih 100 metara dužine. U sredini arene nalazio se ravni prostor koji je funkcionirao kao borilište, a uokolo borilišta su se nalazile kamene stepenice na kojima su gledatelji sjedili, dok su neki mogli i stajati u galeriji. 

Amfiteatar Pula izgrađen je u toskanskom stilu i to na površini od više od 11 tisuća metara četvornih. Sagrađen je na padini brijega i to na njegovoj zapadnoj strani koja je okrenuta prema moru.Arena Pula je izgrađena na 4 kata, u što su uračunati povišeni temelj na kojem su se nalazili ulazi i tri kata iznad njega. Istočni dio arene u Puli nalazio se na prirodno povišenom terenu pa je na tom dijelu arena znatno manja, sa samo dva gornja kata.

Arena u Puli i njezin oblik

Lukovi na glavnoj osi arene imaju širinu od 4 metra što ih čini većim od ostalih jer su služili kao glavni ulazi u arenu. Najvažniji ulaz u arenu u Puli bio je južni ulaz, jer je upravo ovaj ulaz bio okrenut prema gradu te se na istoj strani nalazio i glavni ulaz u borilište. 

Koloseum Pula napravljen je u ovalnom obliku zbog toga što je on najviše odgovarao događajima koji su se odvijali u njemu, a to su bile razne povorke, postrojavanja te učenje raznih borbenih strategija i same borbe. Graditelji ovog amfiteatra na umu su imali i akustiku te fiziku zvuka – izuzetno je bitno da amfiteatar bude dom kulturnim događajima te da ih oplemeni.

Ispod borilišta se nalazi podzemna prostorija koja je služila kao prostor za smještanje kaveza u kojima su se nalazile zvijeri te raznih pomagala za odvijanje igara. Danas se na tom mjestu nalazi stalna izložba “Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici“. U prostoriji se nalazi zavidna količina starih amfora u kojima je skladišteno vino i ulje, a to je još jedan aspekt Istre kojim se svi Istrijani ponose.

Projektanti arene mislili su na sve pa je ova arena imala i gledalište natkriveno platnom kako bi se igre mogle odvijati i u slučaju ružnog vremena. Danas se to ne može koristiti pa se većina poznatih i velikih događaja dešava ljeti kada je mogućnost padalina daleko manja.

Po čemu je Pula amfiteatar različit od ostalih? Po tome što su u njegov vanjski zidni plašt uklopljena četiri tornja pravokutnog oblika u kojima su se nalazile pomoćne stepenice koje su služile za uspon do vrha. Ovi su tornjevi također pomagali održavati stabilnost zidnog plašta, ali su se u njima također nalazile vodospreme koje su se punile kišnicom, a koje su služile za špricanje gledatelja kod nesnosnih vrućina.

Foto: Unsplash

Arena u Puli – monumentalna građevina koju su gradile čarobne vile

U Istri postoji legenda vezana uz pulski amfiteatar. Prema legendi koja se prenosi s koljena na koljeno Istru su u ta davna vremena nastanjivale vile. Smatralo ih se moćnim bićima koja su donosila sreću i bile su nadaleko poznate kao graditeljice. Ako upoznate domaće stanovnike, pogotovo one starije, možete čuti nekoliko različitih verzija ove zanimljive priče. 

Prema ovoj legendi upravo su vile sagradile amfiteatar u Puli i to tako da su jedne noći vukle kamen s planine Učke i slagale ga u krug dok arena u Puli nije bila gotovo završena. S obzirom na to da su vile bile stvorenja noći i da se nisu smjele pokazivati ljudima one su morale otići s ovog mjesta prije nego su je uspjele završiti, kako ih nitko od ljudi ne bi vidio.

Zorimir lijepoga glasa

Ali legenda ne bi bila prava legenda da se u njoj ne pojavljuje mladić, a ovdje je riječ o mladiću koji se zvao Zorimir. On je živio oskudno i od najmanjih nogu prehranjivao je sve oko sebe pomoću lova, ribolova i skupljanjem plodova. Zorimireva omiljena zabava bilo je pjevanje, a uistinu je imalo lijep glas. 

Upravo su njegovo pjevanje čule ove divne vile kojima se izuzetno svidio njegov glas i pjesma pa su se svake večeri prikradale njegovoj trošnoj kućici i slušale kako pjeva. One se nisu pokazivale u svom stvarnom obliku već su se skrivale na njegovom dvorištu maskirajući se u biljke ili kamenje, a mladić je nakon nekog vremena primijetio da se njegovo dvorište stalno mijenja i to ga je vrlo uplašilo.  Zorimir se uplašio da je mjesto začarano pa je odlučio pobjeći jer nije znao s čime ima posla.

Kad su vile shvatile da nema mladića niti njegove pjesme one su ga odlučile pronaći, u čemu su i uspjele, a kad su ga našle otkrile su mu da su one bile te koje vole njegovu pjesmu i koje su se skrivale u njegovu dvorištu kako bi ga slušale. Također su mu rekle da će mu napraviti raskošne dvore samo neka se vrati kako bi slušale njegovu pjesmu. Ove dveri su postale amfiteatar Pula. 

Foto: Unsplash

Arena u Puli – manifestacije koje ne smijete propustiti

U Puli se mnogo toga događa diljem godine, a dio tih događaja odvija se i u pulskoj Areni. Turisti svakako ne smiju zaobići divnu Arenu i preporučuje se da za potpuni doživljaj prošetate njome danju, ali i pogledate kako izgleda kada je obasjana večernjim svjetlima. Ako ste ljubitelji glazbe i dobre hrane, možda bi bilo dobro da dođete za vrijeme nekog događaja ili festivala.

Ako ste sreće amfiteatar Pula će za vrijeme vašeg posjeta ugostiti neke od najvećih svjetskih zvijezda poput Eltona Johna, Stinga ili nekog drugog poznatog glazbenika. Postoji i velik broj hrvatskih pjevača ili grupa koji vrlo često nastupaju u ovom prekrasnom koncertnom prostoru, kao što su Gibonni ili Crvena jabuka.

Ovdje se održava i poznati filmski festivali u Puli koji se svake godine odvija tijekom ljeta od lipnja do kolovoza. Pokrenut je davne 1954. godine po čemu je Pulski filmski festival jedan od najstarijih u Europi i jedan od rijetkih koji ima neprekinut niz održavanja. 

U Puli se održava i manifestacija pod nazivom Spactaclva Antiqva, a riječ je o manifestaciji u kojoj se rekreiraju gladijatorske bitke iz daleke pulske povijesti pa posjetitelji iz prve ruke mogu doznati kako je to izgledalo u vrijeme rimskih careva kada je amfiteatar bio centar gradskih događanja. Ovo je posebno zanimljivo ljubiteljima povijesti i onima koji su zaljubljeni u kulture i zanimljivosti, osobito zbog toga što gladijatori glume borbe s pravim oružjem, u odjeći načinjenoj po autentičnim   krojevima.

Arena u Puli zanimljivosti

Izvorna građevina sagrađena je za vrijeme vladavine Augusta

Gladijatorske borbe u golemim arenama bile su jedan od najpopularnijih oblika zabave u starom Rimu, osim možda kupanja u jednoj od gigantskih rimskih kupki koje su se mogle pronaći diljem Rimskog Carstva.

Vrhunac gladijatorske slave dogodio se između 1. stoljeća pr. i 2. st. po Kr., a većina amfiteatara potječe iz tog razdoblja. Jer Pula, u antičko doba poznata kao Pietas Julia, amfiteatar je izgrađen već za vrijeme vladavine Augusta, prvog rimskog cara.

Ova drvena konstrukcija dovršena je između 2. i 14. godine poslije Krista, a zamijenjena je kamenom za vrijeme vladavine cara Klaudija između 41. i 54. godine.

Sadašnja arena dovršena je u isto vrijeme kad i Koloseum

Svi znamo najveći i najpoznatiji rimski amfiteatar ikada sagrađen, Koloseum u Rimu. Ova nevjerojatna građevina dovršena je između 70. i 80. godine naše ere.

Ovo je bio dio velike propagandne kampanje koju je pokrenuo novoimenovani rimski car Vespazijan, čovjek skromne prošlosti koji je bio malo vjerojatni nasljednik cara Nerona.

Njegova propaganda pokrenuta je diljem carstva, a uključivala je i izgradnju pulske Arene. Uostalom, Pietas Julia je brzo proširen i izvorni kameni amfiteatar više nije bio dovoljan za održavanje velikih spektakala koji su uključivali borbe gladijatora i lov na zvijeri.

Projekt je naručio Vespazijan 79. godine, a dovršen je za vrijeme kratke vladavine njegova sina Tita 81. godine. Ovo je pretvorilo arenu u masivnu građevinu koja stoji i danas, gotovo 2000 godina kasnije.

Kolika je pulska Arena i koliko ljudi može stati?

Dakle, koliko bi ljudi moglo uživati u gladijatorskim borbama u pulskoj Areni?

Evo dimenzija ove drevne arene:

Dužina: 132,45 metara

Širina: 105,1 metara

Veličina arene: 67,95 x 41,65 metara

Visina: 32,45 metara

Kapacitet: 23.000 gledatelja

Iako je kapacitet arene manji od polovice onoga u Koloseumu, to je još uvijek jedan od najvećih postojećih rimskih amfiteatara i jedan od najvećih ikada izgrađenih za vrijeme Rimskog Carstva.

Arena se i danas koristi kao popularno mjesto za koncerte

Frank Sinatra je jednom održao koncert ranih 1990-ih u Amfiteatru u Pompejima, ali to je bio ekskluzivan događaj. Jedna od najznačajnijih činjenica o pulskoj Areni u Hrvatskoj jest da se i danas intenzivno koristi kao mjesto za koncerte.

Neki od umjetnika koji su ovdje nastupali tijekom godina su Foo Fighters, Luciano Pavarotti i Grace Jones, između ostalih. Ostale namjene amfiteatra uključuju opere, balete, sportska natjecanja i Pulski filmski festival.

Tijekom koncerata arena se potpuno transformira i postavlja se oko 5000 sjedećih mjesta kako bi ljudi mogli uživati u nastupu na lokaciji koja se nekada koristila za krvave bitke gladijatora.

Amfiteatar je prvi put izgrađen od drveta

Amphitheatre de Pula izgrađen je nekoliko godina prije nego što je grad Pula postao regionalno središte rimske vlasti. Naziv ove zgrade izveden je od pijeska koji je nekada prekrivao unutarnje i izvedbeno područje.

U početku je amfiteatar izgrađen od drveta između 2. i 14. godine nove ere za vrijeme vladavine Augusta. Kasnije je za vrijeme vladavine cara Klaudija zamijenjen malim kamenim amfiteatrom.

Pulski amfiteatar imao je ukupno 15 vrata

Ovaj veliki spomenik koji se nalazi u Puli prilično je spektakularan i čarobno je arhitektonsko djelo. Imao je ukupno petnaest vrata.

Mletački senat predložio je rušenje amfiteatra, što je bilo odbačeno

Amfiteatar se od svoje izgradnje koristio po drugačijim pravilima. Amfiteatar je imao razne funkcije s borbama gladijatora koje su bile zabranjene prije 1583. godine.

Godine 1583. venecijanski senat dao je prijedloge da se arena demontira i da se ponovno izgradi unutar Venecije. Međutim, ti su prijedlozi odbijeni. Danas je na drugom tornju vidljiva nadgrobna ploča koja slavi protivljenje venecijanskog senatora Gabrielea Ema planu demontaže arene.

Pulski amfiteatar ima četiri tornja

Amfiteatar ima četiri ogromne kule na svakom uglu. Ove četiri kule imale su različite uloge tijekom srednjeg vijeka.

Svaki toranj je imao dvije cisterne koje su bile napunjene mirisnom vodom. Ove su cisterne napajale fontanu ili su se ponekad mogle koristiti za prskanje vode po gledateljima.

Amphitheatre de Pula u današnje vrijeme ima nekoliko uloga

Tijekom godina amfiteatar je dobro očuvan i održava savršen izgled. U današnje vrijeme amfiteatar se koristi kao mjesto za nekoliko koncerata.

Kao što smo već spomenuli, u pulskom amfiteatru održano je nekoliko posebnih predstava. Ovo su neki od umjetnika koji su nastupali u amfiteatru: Foo Fighters, Luciano Pavarotti, Jose Carreras, Dino Merlin, Norah Jones, Elton John, Michael Bolton, Leonard Cohen, Arctic Monkeys i Frank Živković.

Amphitheatre de Pula također je domaćin opera, baleta, sportskih natjecanja kao i Pula Film Festivala. Obično je svakodnevno otvoren za javnost, a u podzemnim prolazima nalaze se izložbe vinogradarstva i maslinarstva Istre.

Arena je korištena za filmske radove

Osim što se koristio za koncerte i druge aktivnosti, Amphitheatre de Pula korišten je i u drugim velikim ulogama. Korišten je za kinematografska djela kao i drugi srednjovjekovni spomenici koji su prikazani u istaknutim filmovima.

Arena je korištena u nekim filmskim djelima kao što je Titus. Ovo je filmska adaptacija Shakespeareove osvetničke tragedije Titus Andronicus iz 1999. godine autorice Julie Taymor.

Pulska Arena ugostila je dvije profesionalne hokejaške utakmice

Arena je nadaleko poznata po održavanju vrhunskih događanja, od glazbenih do filmskih. Pulska Arena ugostila je i dvije profesionalne utakmice hokeja na ledu.

Dana 14. i 16. rujna 2012. godine u amfiteatru su odigrane dvije profesionalne utakmice u hokeju na ledu. KHL Medveščak, zagrebački Erste Bank Eishockey Liga klub ugostio je HDD Olimpiju Ljubljana i Vienna Capitalse.

Amfiteatar je prikazan na hrvatskoj novčanici

Pulska Arena ili Amphitheatre de Pula simboličan je spomenik Hrvatske i njezine kulture. Amfiteatar je poznat po održavanju aktivnosti, ali je također značajan za zemlju.

Pulska Arena prikazana je na poleđini hrvatske novčanice od 10 kuna. To je prikazano u novčanicama koje su izdavane 1993., 1995., 2001. i 2004. godine.

Još neke zanimljivosti o pulskoj Areni

  • Jedan od glavnih razloga zašto je drevni grad Pietas Julia postao tako važan grad je to što se nalazio duž Via Flavia. Ovom starorimskom cestom putnici su putovali iz Pule u Akvileju i Rim. Julije Cezar bio je čovjek koji je podigao status grada i on je brzo narastao na populaciju od preko 30.000 stanovnika u 1. stoljeću prije Krista. Imao je kanalizacijski sustav i imao je tekuću vodu za smještaj stanovništva, ljudi koji su željeli i zabavu.
  • Arena ima ukupno 15 vrata kroz koja gledatelji mogu pristupiti tribinama. Također je sadržavao podzemne prolaze kako bi gladijatori i životinje mogli biti podignuti na pod arene tijekom igara. Pulsko područje jedini je sačuvani starorimski amfiteatar od kojeg još uvijek stoje 4 vanjske bočne kule. Na tim tornjevima nalazile su se cisterne koje su gledateljima mogle opskrbljivati pitkom vodom.
  • Iako arena danas nema krov, to nije bio slučaj u ona vremena. Posebna konstrukcija omogućila je da pokrije gledatelje koji bi se inače pekli na suncu. To je trebalo zaštititi gledatelje i od lošeg vremena. Velaria ili ogromna jedra očituju se kroz rijetke konstrukcijske elemente. Dno amfiteatra također je izgrađeno posebno jer je postojao sustav kanala koji su skupljali kišnicu i otpadne vode te ih odvodili u more.
  • Najistaknutija značajka arhitektonskog dizajna arene su 72 luka koji čine prva dva kata arene. Zbog toga se čini vrlo sličnim Koloseumu u Rimu jer ima isti dizajn. Glavni građevinski materijal arene bio je vapnenac i samo strana okrenuta prema moru ima 3 razine dok sve ostale strane imaju samo 2 razine. Najviša razina arene ne sadrži lukove, značajku koja nosi težinu strukture, već 64 pravokutna otvora.
  • Borbe do smrti i pogubljenja nisu bili zabranjeni unutar ove arene sve do 681. godine. Sve do kasnog 7. stoljeća, zatvorenici koji su bili osuđeni na smrt bili su prisiljeni boriti se jedni protiv drugih ili su ih proždirale divlje životinje.
  • Kao i mnoge druge građevine izgrađene tijekom Rimskog Carstva, kamenje korišteno za izgradnju ove goleme građevine korišteno je za izgradnju drugih zgrada. To se događalo sve do 1789. godine kada je iz arene izvađeno kamenje za izgradnju temelja zvonika pulske katedrale.
  • Pulska Arena nije samo simbol grada Pule već cijele Hrvatske. O tome govori i činjenica da je ova nevjerojatna znamenitost dodana na novčanici od 10 kuna, hrvatskoj valuti koju izdaje Hrvatska narodna banka.
zanzibar

Zanzibar: 15 zanimljivosti o ovom divnom arhipelagu

Filipini: otočna država mnogih zanimljivosti

Filipini: 15 najboljih zanimljivosti