Dok su neki otoci prave zvijezde hrvatske obale i dobivaju sav šlag s torte, postoji hrpa hrvatskih otoka koji jednostavno ne dobivaju dovoljno kredita. Na listi brojnih krstarenja i tura brodom najčešće se nalaze oni koji se smatraju kao najbolji hrvatski otoci, kao što su Hvar, Korčula, Brač, Mljet, što je, naravno, sasvim opravdano. Ti otoci su ništa manje nego prekrasni, s pravom pripadaju bilo kojoj mediteranskoj plaži.
Međutim, ako tražite mirniju, netaknutu i možda zabačenu otočnu destinaciju, možda biste trebali razmisliti o jednom od ovih manje poznatih hrvatskih otoka, pravih dragulja koje još uvijek ne dira masovni turizam, a nalaze se u nastavku. Ovo su hrvatski otoci i destinacije koje bi vam mogle uljepšati ljeto 2022. godine.
Šipan
Najveći otok u skupini Elafita, Šipan, nalazi se oko 18 kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika i dom je čak 500 stalnih stanovnika. Dva čudna sela, Šipanska Luka i Suđurađ, jedina su urbana područja na otoku, odvojena bujnom dolinom u kojoj se nalaze nasadi agruma, vinogradi, smokve i maslinici.
Šipan je poznat po pravljenju vina i ukusnim tradicionalno kuhanim morskim plodovima. Do njega se iz Dubrovnika lako stiže trajektom, a uistinu iznenađuje da ovaj mali hrvatski otok ne prima više posjetitelja. To je ipak savršenstvo, barem za one ljude koji ga posjećuju. Mir otoka je ono što ga čini tako izvrsnom destinacijom.
Hrvatski otoci sjeverozapadno od Zadra – Silba
Silba je dio skupine malih otoka i brojnih otočića sjeverozapadno od Zadra. To je najnaseljeniji otok od svih, koji zabavlja posjetitelje svojim opuštenim restoranima i tavernama uz more, uvijek održavajući stvari u tišini i miru.
Iako je to najnaseljeniji hrvatski otok u svojoj skupini, stalna populacija nije veća od 300 – u sezoni raste na nekoliko tisuća. Uz gotovo savršenu mediteransku klimu, ljeta su sunčana, vruća i prozračna, idealno vrijeme za odmor na plaži. Štoviše, cijeli je otok bez automobila, osim vozila koja opskrbljuju lokalne tvrtke. Ovo okruženje pogodno za pješake samo doprinosi privlačnosti ovog manje poznatog hrvatskog otoka, pogotovo ako putujete s djecom.
Hrvatski otoci sjeverozapadno od Zadra – Molat
Drugi dio gore navedene skupine otoka je Molat. Tri sela protežu se krivudavom obalom – za razliku od susjednih otoka, koji svi imaju samo jedno mjesto. To ipak ne znači da na otoku živi puno ljudi. Naprotiv, ima nešto više od 200 stanovnika.
Ljepota ovog otoka njegova je razvedena obala s bezbrojnim uvalama. Ako volite planinarenje, pješačenje i kampiranje, ovo bi bilo izvrsno odredište za vas, jer je otok obrubljen slikovitim stazama. Treba vam samo kratka vožnja trajektom od užurbanog Zadra, a Molat je sasvim drugačiji svijet, mjesto prekriveno borovim šumama, grmljem i livadama. Na cijelom otoku pronaći ćete tek nekoliko trgovina i restorana.
Susak
Iako ima prekrasne plaže i fascinantnu narodnu tradiciju, Susak je nažalost ostao izvan glavnog turističkog radara jer je do njega prilično teško doći. Otok leži u Kvarnerskom zaljevu, jugoistočno od Istre. Jedan je od otoka koji su najudaljeniji od hrvatskog kopna.
Veliki dio stanovništva otoka emigrirao je sredinom 20. stoljeća tijekom Istarskog egzodusa, većina u Sjedinjene Države. Danas je ostalo oko 200 stalnih stanovnika, od kojih mnogi govore izrazitim sušačkim dijalektom koji praktički nitko drugi u Hrvatskoj ne razumije.
Otok nema prometnice, nema noćnih klubova i ima malo turističkih sadržaja. Umjesto toga, ovaj misteriozni otok sastoji se od samo jednog sela, prašnjavih pješačkih staza, ogromnih polja ispunjenih biljkama origana i pješčanih plaža.
Zlarin
Unatoč maloj veličini Zlarina, nedvojbeno je da je to otok blistave ljepote. Lokalno je poznat kao Zlatni otok, jer je stvarno tako prekrasan! Ovaj mali otočić nalazi se u neposrednoj blizini kopna, odvojen Šibenskim kanalom, a najviše je poznat po svojoj povijesti berbe koralja; postoji čak i Muzej koralja gdje možete saznati više o tome.
Osim koralja, na Zlarinu ima mnogo povijesti, koja seže još u 13. stoljeće. Ako ste, pak, više usmjereni na plaže i ljepotu, onda Zlarin i to pokriva! Duga pješčana plaža idealna je za obitelji koje žele slobodno trčati i istraživati, a zelena pozadina daje vam onaj osjećaj ‘otpadnika’. Na otoku nećete pronaći mnogo hotela, ali ćete pronaći privatni smještaj, koji će vam pomoći da se skroz prepustite odmoru.
Lastovo
Otočna općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Lastovo se sastoji od čak 46 pojedinačnih otoka i otočića te je dom za gotovo 800 stanovnika. Njegov istoimeni otok Lastovo ujedno je i najveći u arhipelagu. Ovdje žive gotovo svi stalni stanovnici.
Lastovo je poznato po svom godišnjem karnevalu, proslavi u kojoj svi stanovnici sudjeluju u raskošnoj narodnoj nošnji. Još jedna značajna atrakcija na otoku su jedinstveni lastovski dimnjaci cilindričnog oblika, koji izgledaju kao mini minareti (iako na otoke nikada nisu doprli turski ili arapski utjecaji).
Pašman
Pašman je još jedan otok u prekrasnom zadarskom arhipelagu, a od kopna ga dijeli Pašmanski kanal. Otokom je prošarano desetak sela i naselja prošarano, dok prostrane šume prekrivaju zaleđe, a plaže duž njegove obale.
Ovo je fantastično mjesto za provesti nekoliko dana u tišini razmišljajući i čitajući neku dobru knjigu, a do tamo možete nevjerojatno brzo stići trajektom. Glavne atrakcije uključuju franjevački samostan iz 14. stoljeća, benediktinski samostan iz 12. stoljeća i prekrasnu morsku vodu za koju se kaže da je najčišća na Jadranu.
Šolta, Hrvatski otoci srednjodalmatinskog arhipelaga
Smještena u srednjodalmatinskom arhipelagu, Šolta leži južno od Splita, istočno od otoka Drvenik i zapadno od Brača. Sa svojom populacijom od 1700 ljudi i velikim slikovitim uvalama, ribarskim selima, vinarijama i maslinicima, ima obilje turističkog potencijala.
Međutim, otok doista ne dobiva pažnju koju zaslužuje. Dom ljupkih kamenih sela, zaštićenih prirodnih luka i mirnih uvala, Šolta je idealno utočište za samorefleksiju i autentični turizam. To je fantastično odredište za svakoga tko želi doživjeti autentičnu dalmatinsku otočnu kulturu, netaknutu masovnim turizmom.
Vrgada
Ako tražite netaknutu prirodu s turističkim ugođajem, ali ništa pretjeranim, onda je Vrgada fantastična opcija. Idilične borove šume i dugi dijelovi zlatnog pijeska podsjećaju na potpuni ljetni bijeg, uz zvuk cvrčaka u pozadini!
Na Vrgadi ima nekoliko odličnih hotela, što znači da možete doživjeti onaj pravi pravcati odmor.
Glavni grad na otoku još je malen, ali je okružen borovom šumom, što mu daje pravi osjećaj odsječenosti od ostatka područja. Ribolov je veliki posao na Vrgadi; međutim, plaže su na sjeveroistočnoj obali prava ljepota i zabava.
Lopud
Sat vožnje trajektom od Dubrovnika, Lopud je svijet daleko od gradske vreve. Panoramski pogledi pružaju se od planina do tamnoplave vode, od okolnog Elafitskog arhipelaga do hrvatskog kopna dalje. Samo 220 stanovnika tijekom cijele godine dijeli ovaj otok bez automobila, koji ima manje od 5 četvornih kilometara. Šetnica uz more – s restoranima uz obalu, malim buticima i sladoledarnicama – prati sjeverni zaljev Lopuda.
Na 15-minutnom pješačenju prema jugu preko brda nalazi se uvala Šunj, prekrasan i rijedak luk svilenkastog pijeska. Otok na svoje dolazi u ranim večernjim satima, nakon što posljednji izletnici isplove na kopno.
Veliki Brijun, hrvatski otoci Brijuni
Brijuni su nekoć bili ljetno utočište bivšeg jugoslavenskog predsjednika Tita. Nakon njegove smrti, arhipelag je proglašen nacionalnim parkom. Popularan je među izletnicima koji trajektom putuju do njegovog najvećeg otoka, Velikog Brijuna (20-ak minuta vožnje od kopnenog grada Fažane). Međutim, bez stalnih stanovnika, nakon što ode i posljednji trajekt, mjesto postaje mirno utočište. Bujni otok obavijen je valovitim poljima i gustim šumama, a okružen je i osamljenim uvalama.
Tamo ima još puno toga za istražiti, uključujući otiske dinosaura, rimske ruševine, botanički vrt, ornitološki park, safari park i golf igralište s 18 rupa, izgrađeno prije čak jednog stoljeća. Potonji je dom niza egzotičnih životinja koje su Titu poklonili socijalistički svjetski lideri, uključujući slona Lanku.
Otok Gaž, hrvatski otoci Brijuni (otok riba)
Da, stvarno izgleda kao riba u moru. Samo, ova riba je zapravo maleni otočić u sjevernojadranskom arhipelagu u nacionalnom parku Brijuni. Otok se zove Gaž; nenaseljen je, a oblik ribe potpuno je prirodan. Javni prijevoz nije dostupan za obilazak njegovih plaža i 1128 metara duge obale, ali je moguće privatno putovanje.
Svakako zračnim putem posjetite nacionalni park Brijuni i kroz prozor zrakoplova, dok se približavate pulskoj zračnoj luci, vjerojatno ćete vidjeti otok Gaž.
Sveti Klement
Hvar je najmoderniji hrvatski otok, a posjećuju ga slavne osobe, kao što su Georgea Clooney i Beyoncé. Godine 1906. botaničar Eugen Meneghello pretvorio je ovaj otok u svoj tajni vrt, posadeći ružmarin, lavandu i ljiljane.
Ubrzo nakon toga otvorio je pansion, danas zbirku bungalova čiji su vlasnici i kojima upravljaju njegovi praunuci. Poprilično nenaseljen od listopada do početka ožujka, Sveti Klement ostaje bez automobila, ali i krajnje idiličan.
Proizd
Smješten uz zapadnu obalu Korčule, Proizd je potpuno nenaseljen, što ga čini idealnim otokom za bijeg od hrvatske ljetne gužve. Možete uskočiti na polusatnu vožnju brodom iz korčulanske luke Vela Luka.
Otok križaju suncem prošarane pješačke staze, ukrašene mirisnom makijom. Pogodan je i piknik na Proizdovim bijelim šljunčanim plažama, od kojih je najpopularnija (iako ima malo gužve) sjeverna plaža Bili Boci.
Biševo
Južno od udaljenog dalmatinskog otoka Visa plovi Biševo. Ne samo da je malen (govorimo o manje od 6 četvornih kilometara), već je i od hrvatskog kopna najudaljeniji naseljeni otok. Najveća atrakcija mu je Modra Špilja, odnosno Modra špilja, do koje se može doći isključivo brodom preko malog ulaza u more.
Špilju je najbolje posjetiti u kasnim jutarnjim satima, kako biste svjedočili eteričnoj eksploziji srebra i kobalta, dok se sunčeve zrake odbijaju od njezine vapnenačke unutrašnjosti. Zatim možete istražiti i izolirane uvale ili se prošetati oko otočkih samostanskih ruševina koje datiraju iz 11. stoljeća.
Hrvatski otoci zanimljivosti
U Jadranskom moru postoji više od 1300 otoka, od kojih se većina nalazi uz njegovu istočnu, hrvatsku obalu. Točnije, u Hrvatskoj ima 1246 otoka, uključujući otočiće i hridi svih veličina (čak i one koji izranjaju samo za oseke). Međutim, broj se razlikuje ovisno o različitim klasifikacijama i mjerenjima.
Najveći hrvatski otoci su Cres i Krk. Ova dva otoka već se dugo natječu za titulu najvećeg otoka. Površina dvaju otoka približno je jednaka – 405,78 četvornih kilometara. No, otok Cres i Lošinj nekad su činili jedan otok, Grcima poznat kao Apsyrtides. Dva su otoka bila odvojena uskim kanalom u rimsko doba.
Najmanji otok je Smokvica Vela (Kornati) s površinom od 1,04 km2.
Najviši otok je Brač, čiji je vrh Vidova gora ili Sv. Vid sa 780 m visine, što ga čini najvišom otočkom točkom na Jadranu.
Većina otoka u Hrvatskoj je nenaseljena. U Hrvatskoj je 47 stalno naseljenih otoka, a najmnogoljudniji među njima su Krk, Korčula i Brač. Najslabije naseljeni otok su Male Srakane kod Lošinja, s prijavljenom populacijom od samo dva stanovnika, koji tu borave samo ljeti.
Južna Dalmacija (Dubrovački akvatorij) ima najviše otoka, otočića i hridi – ukupno 274, od čega je samo 10 otoka, 102 otočića, 55 otočića i 107 hridi. Zadarski arhipelag ima najviše otoka – 23 od ukupno 265 otoka, otočića i hridi.
Otoci Jabuka i Brusnik su vulkanskog porijekla, uključujući i područje Komiže na otoku Visu.
Otočić Galijula u Palagruškom arhipelagu najjužnija je točka Hrvatske. Na kopnu, najjužnija točka je rt Oštra poluotoka Prevlaka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Otok Galešnjak koji se nalazi u Pašmanskom kanalu poznat je kao Otok ljubavi ili Otok zaljubljenih zbog svog prirodnog oblika u obliku srca.
Podrijetlo imena Jadran veže se uz etruščansko naselje Adria, koje je ime vjerojatno dobilo od ilirskog ‘adur’ što znači voda ili more.
Najveća dubina Jadranskog mora je 1233 metra, a prosječna dubina je 252,5 metara.
Salinitet Jadrana niži je od saliniteta Sredozemlja zbog velike količine slatke vode koju ispuštaju mnoge veće rijeke.
Temperature površinske vode općenito se kreću od 30 °C ljeti do 12 °C zimi.
U Hrvatskoj postoji sedam morskih zaštićenih područja: Brijunsko otočje i Limski kanal u Istri; Kornati i Telašćica u zadarskom arhipelagu; Lastovo, Malostonski zaljev i Mljet u južnoj Dalmaciji.
Najviša temperatura od 42,8 °C u Hrvatskoj zabilježena je 5. kolovoza 1981. u Pločama.
Najmanje oborina u Hrvatskoj bilježi se na vanjskim otocima Visu, Lastovu, Biševu i Svetcu.
Najsunčaniji dijelovi zemlje su otoci Hvar i Korčula, gdje se godišnje bilježi više od 2700 sunčanih sati.
Bura (sjevernjak) i jugo (jugo-jugo, jugo) prevladavaju na Jadranu. Prevladavaju u zimskom razdoblju od rujna do svibnja, dok maestral uglavnom puše ljeti. Bura donosi hladan i suh zrak, a najjača je u Velebitskom kanalu (Senj) i Tršćanskom zaljevu, s udarima do 180 kilometara na sat.
U posljednjih 600 godina u Jadranskom moru dogodilo se petnaest tsunamija.
Engleski pjesnik Lord Byron prvi je opisao Dubrovnik kao ‘biser Jadrana’. I dramaturg George Bernard Shaw jednom je rekao: “U Dubrovnik trebaju doći oni koji traže raj na zemlji.”
Sigurno ste već čuli da se popularna TV serija Igra prijestolja snima u Hrvatskoj, a najpopularnije mjesto snimanja je Stari grad u Dubrovniku, koji se koristi kao Kraljevska luka, glavni grad Westerosa.
U splitskoj Dioklecijanovoj palači nalazi se prava egipatska sfinga koju je iz Egipta donio car Dioklecijan da krasi ulaz u svoju grobnicu.
U Zadru postoji još jedna Sfinga, ali ona nije iz Egipta. Ovu Sfingu sagradio je oko 1091. godine lokalni umjetnik, slikar i povjesničar Giovanni Smirich kao spomen na svoju voljenu ženu.
Prve morske orgulje na svijetu koje koriste vjetar i valove za stvaranje nevjerojatno lijepih i hipnotizirajućih zvukova nalaze se u Zadru. Grad Zadar može se pohvaliti i najljepšim zalaskom sunca na svijetu, prema Alfredu Hitchcocku.
Prvi svjetski torpedo razvijen je u Rijeci 1866. godine, a izradio ga je Ivan Vukić, poznat i kao Ivan Lupis.
Arena u Puli je jedini preostali rimski amfiteatar koji ima četiri bočne kule i sa sva tri rimska arhitektonska reda u cijelosti očuvana, te je među šest najvećih sačuvanih rimskih arena u svijetu.
Stonske zidine, poznate i kao ‘Europski kineski zid’, jedan su od najdužih očuvanih fortifikacijskih sustava u Europi (dužine 5 km).
Picigin je tradicionalna hrvatska igra s loptom koja se igra na plaži, a potječe iz Splita. To je amaterski sport koji se igra u plitkim vodama s ciljem da se mala loptica što duže zadrži u zraku i dalje od vode.
Najpoznatija plaža u cijeloj Hrvatskoj je plaža Zlatni rat u Bolu na otoku Braču. Plaža mijenja svoj oblik ovisno o vjetru i morskim strujama.
Otok Brač ima jednu turističku atrakciju, a to je kuća u kući.
Rab je rodno mjesto klesara kamena Sv. Marina koji je osnovao San Marino.
Navodno, ako rodite na Jadrolinijinom trajektu s Hvara, vaše će dijete doživotno moći besplatno na trajektu.
Najveća udaljenost koju je ikad preplivao bez peraja na otvorenom moru iznosi 225 km Veljka Rogošića (Hrvatska) preko Jadranskog mora od Grada do Riccionea (oba Italija) od 29. do 31. kolovoza 2006. Trebalo mu je 50 sati i 10 min.
Najveća udaljenost prejedrena samostalno u gumenjaku (muški) iznosi 798,04 km, a ostvario ju je Christian Kargl (Austrija) u Hrvatskoj, 1. lipnja 2016. Kao iskusan samostalno jedriličar, Christian je želio razbiti ovo snimiti. Svoj put započeo je u Biogradu, a završio u Rovinju. (Izvor: guinessworldrecords.com)
Najveća udaljenost wakeboarda u 24 sata (muškarci) iznosila je 514 km Igora Deranje (Hrvatska) u Jadranskom moru 15. i 16. rujna 2010. Deranja je vučen između gradova Crikvenice i Pule, kao i wakeboarding oko otvoreni vodeni krug u gradu Poreču na sredini putovanja.
Najstarija ljekarna koja kontinuirano radi nalazi se u Dubrovniku, unutar dubrovačkog Franjevačkog samostana utemeljenog 1317. godine.
Također, jedan od najranijih kanalizacijskih sustava izgrađen je u Dubrovniku u srednjem vijeku.
Na otoku Veli Brijun, koji je dio Nacionalnog parka Brijuni, nalazi se preko 200 otisaka dinosaura.
Uz hrvatsku obalu nalaze se brojne rijetke vrste, poput dobrog dupina koji je čest u lošinjskom akvatoriju.
Nekada je u Jadranu živjela sredozemna medvjedica, vjerojatno najugroženiji morski sisavac na svijetu. Posljednji primjerak ove vrste ubijen je 1964. godine. Od 2003. godine više je puta viđena ova rijetka životinja – oko otoka Biševa i Opatije.
